Mladi oduvijek vole slušati raznovrsnu muziku. Ali koliki zapravo utjecaj muzika ima na mlade?

Muzika je postala sastavni dio svakog čovjeka i njegove svakodnevnice. Može se koristiti u razne svrhe, muzika može biti način emocionalnog izražavanja, ali može i mijenjati raspoloženje, izazvati opuštanje, stimulirati i  biti izvor ugode. Muzika nije samo rezultat određenih emocija, nego ona i utječe na čovjeka i u njemu proizvodi nove emocije, od onih najradosnijih do najtužnijih.

Različite vrste muzike različito utječu na čovjeka.

Naučno je dokazano da smirujuća muzika izaziva pozitivne fiziološke reakcije. A što se tiče motoričkih radnji, smanjuje napetost mišića. Vibracije zvuka djeluju na sve procese u mozgu i time izravno utječu na spoznajne, emocionalne i tjelesne funkcije. Zvuk djeluje na stanice i organske sisteme, harmonizira lijevu i desnu stranu mozga, uravnotežuje krvni pritisak, cirkulaciju, disanje i druge procese u tijelu. Prema tome muzika se može u velikoj mjeri koristiti i u terapeutske svrhe.

Muzika uz bilo kakav rad je dobra jer pospješuje koordinaciju pokreta, rastjerivanje dosade, razvijanje timskog duha i brže obavljanje poslova.

Što se tiče utjecaja muzike na čovjekov razvoj i socijalni život, ona ima uglavnom pozitivan utjecaj na osobni i društveni razvoj mladih, na socijalizaciju, samopouzdanje, društvenu prilagodbu i pozitivnije stavove prema životu. Muzika ima i velik utjecaj na čovjekov intelektualni život, dokazano je da slušanje muzike, a i  sviranje nekog instrumenta pozitivno utječe na razvoj moždanih funkcija.

Pošto različite vrste muzike različito utječu na čovjeka i njegovo raspoloženje, poželjno je da čovjek sluša što raznovrsniju muziku.

Naprimjer klasična muzika ima pozitivan utjecaj na depresiju i anksioznost, te povećava koncentraciju u čovjeku, budi kreativnost i  pozitivno utječe na imunološki sistem. Techno ili heavy metal u nekim slučajevima mogu pomoći u rješavanju negativne energije i frustracija, ali takva muzika i  povisuje otkucaje srca i krvni pritisak.

Što se tiče jazz muzike, ona zahtjeva veći intelektualni napor i koncentraciju kako bi ga se moglo razumjeti.

U nastavku možete da pročitate šta to naši sugrađani i sugrađanke misle o utjecaju muzike na mlade:

“Muzika na nekog može utjecati onoliko koliko taj neko dozvoli. Ja naprimjer slušam hip-hop najviše gotivim to, takođe reggae, ali naravno da neću pušit travu, nego se pronalazim  u dobrim stranama tih muzičkih žanrova.“

“Muzika može promijeniti naše raspoloženje. Ako ne pazimo, ona može negativno utjecati na nas, ali to možda prekasno shvatimo. Ali naravno da može i  pozitivno utjecati na naše raspoloženje.”

“Muzika ima veliki utjecaj na osobu, pogotovo kada se osoba formira, tokom puberteta i poslije, bar po meni. Smatram da neko ne može, primjerice slušati EKV i  biti nacionalista ili rasista.”

“Po meni je muzika odraz karaktera.”

“Muzika ima velik utjecaj na mlade. Svaka vrsta muzike nosi i specifična ponašanja, naprimjer u narodnjačkim klubovima se vade pištolji, na partyjima ima droge, a rhytam and blues okupljališta su puna šminke i glamoura.”

Muzika može imati važnu ulogu u ljudskom razvoju od najranije dobi.. Sve veća dostupnost muzike ohrabruje ljude da je koriste da bi njome upravljali vlastitim raspoloženjem, smanjili stres, ublažili dosadu i stvorili odgovarajuću atmosferu za određene društvene situacije. Ukratko, ljudi koriste muziku da bi poboljšali kvalitetu svojeg života.

Elma Mujić

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here