Radio Active UŽIVO!    |    Naša djeca Zenica

Samir Beharić: Dvije mature pod jednim krovom

0

Ako nastava u novoj školi krene naredne školske godine, ona će stvoriti podjelu u društvu koju ćemo nakon nekog vremena normalizovati baš kao što smo normalizovali i etničku podjelu u osnovnim školama, koju danas skoro više neko ne propituje i koju je danas teže ispraviti više nego bilo kad prije.

Jajački srednjoškolci su u petak navečer proslavili svoju maturu. Možda i jednu od posljednjih zajedničkih. Ukoliko lokalna vlast u djelo provede odluku Skupštine Srednjobosanskog kantona (SBK) o osnivanju Mješovite srednje škole Jajce, ovaj maturski defile, u kojem Hrvati, Srbi, Bošnjaci i Ostali zajedno defiluju jajačkim korzom kroz Banjalukčku i Travnički kapiju, bi bio prvi od tri posljednja, koliko bi Jajcu ostalo od zajedničkih generacija srednjoškolaca.

Još se dobro sjećam scena iz petog razreda u Osnovnoj školi „Berta Kučera“ u Jajcu, koja zajedno sa Osnovnom školom „13. rujan“ i dan-danas koegzistira u simbiozi „dvije škole pod jednim krovom“. Tada su se osmaši sa velikog odmora u učionice vraćali krvlju obliveni, nakon već rutinskih fizičkih obračuna sa vršnjacima iz druge škole. Takve školske tuče su nešto opipljivo, direktna, ali možda i najmanja posljedica etničke segregacije osnovnih škola grada od 20-ak hiljada stanovnika. Za razliku od rana iz školskih tuča, koje su davno zarasle, posljedice podjele u etničke torove se jajačkim društvenim tkivom već 20 godina šire kao rak čiji bolesnik lagano ulazi u terminalnu fazu bolesti. Umjesto da mu se uspostavi ispravna dijagnoza i integrisanjem već dvije decenije podijeljenih osnovnih škola spasi od daljnjeg propadanja, jajački politički grobari iz HDZ-a i SDA idu stazom bez povratka. Ipak, u svoje kalkulacije nisu ispravno unijeli vrijednost elana mladosti i varijablu njihove odlučne želje za jedinstvom.

SDA i HDZ zajedno protiv svih

Ne treba zaboraviti da je inicijativa za osnivanje nove škole krenula od fantomske peticije koju je navodno potpisalo 500 roditelja Bošnjaka. Tu peticiju ne samo da javnost nikad nije vidjela, te se ne zna ko ju je inicirao i ko su potpisnici, već ju je kao takvu općinski načelnik Edin Hozan proslijedio kantonalnom ministarstvu obrazovanja koje je upravo na osnovu nje donijelo odluku o osnivanju nove škole. Jajački učenici i profesori, te veliki dio jajačke javnosti s pravom smatra da je peticija lažirana, te su prošlog mjeseca proveli svoju, javno dostupnu anketu, čije su rezultate javno objavili. Radi se o anketi Srednje strukovne škole „Jajce“ sa čijim procesom prikupljanja podataka su saglasi Vijeće nastavnika, Vijeće učenika i Vijeće roditelja te škole.

Rezultati ove ankete, provedene među 419 od ukupno 538 učenika, 380 roditelja, te 47 zaposlenika Srednje strukovne škole „Jajce“ su u direktnoj koliziji sa rezultatima peticije koju je SDA proslijedila Ministarstvu obrazovanja SBK.

77% nastavnog kadra, 51% učenika i 59% njihovih roditelja žele jedinstven nastavni plan i program, koji neće vrijeđati ničiji nacionalni sentiment i koji će odgovarati narativima svih konstitutivnih naroda i manjinskih grupa koje pohađaju nastavu u Jajcu. 17% zaposlenih u Srednjoj strukovnoj školi, kao i 43% učenika, te 38% ispitanih roditelja su za postojeći, hrvatski nastavni plan i program, prema kojem učenici izučavaju historiju i geografiju koja odgovara hrvatskom narativu, dok u sklopu nacionalne grupe predmeta biraju bosanski, odnosno hrvatski jezik, te vjeronauku. Interesantno je da se za podjele izjasnio najmanji broj anketiranih: 2% profesora i profesorica, 4% srednjoškolaca, te 2% anketiranih roditelja jeste za fizičku podjelu učenika i sistem „dvije škole pod jednim krovom“ koji trenutno predlaže kantonalno ministarstvo obrazovanja na čelu sa HDZ-ovom ministricom Katicom Čerkez. Zanemariva podrška podjelama među učenicima se može objasniti činjenicom da oni već neko vrijeme pohađaju nastavu zajedno, dok je za pretpostaviti da bi učenici u podijeljenim osnovnim školama veću podršku dali sistemu obrazovanja koji već pohađaju. U dosadašnjim aktivnostima protiv segregacije, pa tako ni u ovoj anketi, nisu učestvovali profesori, ni učenici Srednje škole „Nikola Šop“, koji tvrde da im je direktor škole Hrvoje Jurina, inače brat bivšeg ministra obrazovanja SBK Joze Jurine, zabranio bilo kakvu vrstu aktivnosti protiv planiranih podjela među njima.

Rezultati ankete

 

Na rezultate ove ankete, koja nedvojbeno ukazuje da se roditelji, učenici i njihovi profesori protive podjeli, općinska vlast se oglušila zajedno sa svojim kantonalnim kolegama. Pored toga, SDA i HDZ su zanemarile i glasove razuma koji su došli iz Medžlisa Islamske zajednice Jajce, kao i od Franjevačke mladeži Jajce, koji su pozvali na jedinstvo srednjoškolaca. Ove dvije vjerske institucije su krajem marta dale punu podršku srednjoškolcima „u njihovom nastojanju, borbi za unapređenje i poboljšanju školstva, jedinstvenim planom i programom te ukidanju bilo kakvih nacionalnih predznaka u školama i učeničkim svjedodžbama.“ Političkim strankama koje složno galopiraju ka podjeli društva nije mnogo značila ni prošlosedmična trodnevna manifestacija Nansen dijalog centra Sarajevo i fondacije Schüler Helfen Leben (SHL), koja je u Jajcu okupila stotine srednjoškolaca iz cijele BiH, koji su kroz obnovu školskog dvorišta i panel diskusije dali podršku svojim vršnjacima. Borba srednjoškolaca traje već godinu dana, ali jajačka SDA i HDZ ne odustaju jer znaju da novom školom mogu dobiti nešto njima mnogo vrijednije od prava na obrazovanje na svome jeziku i zaštite nacionalnog identiteta. U pitanju za novac.

Škola od milion maraka

Općina Jajce je, pored Mostara, jedina u BiH koja ni sedam mjeseci nakon izbora nije formirala vlast. Koalicija predvođena HDZ-om, koja je osvojila 11 od 25 mjesta u Općinskom vijeću, blokira imenovanje predsjedavajućeg Općinskog vijeća i od oktobarskih izbora traži preraspodjelu rukovodećih pozicija javnih preduzeća u Jajcu, čiju većinu drže kadrovi iz SDA, SBB-a i SBiH. Te tri stranke su na izborima osvojile 12 od 25 mjesta u Općinskom vijeću, te za sedmomjesečnu blokadu vlasti odgovornim smatraju isključivo koaliciju okupljenu oko HDZ-a, čije vijećnike optužuju za političku ucjenu. Tokom proteklih sedam mjeseci borbe za fotelje, svih 25 vijećnika i vijećnica su uredno primili svoje vijećničke paušale. Od izbora su održali su samo jednu konstituirajuću, i to prekinutu, sjednicu Općinskog vijeća u decembru prošle godine. Napomene radi, SDA i HDZ su tokom proteklog mandata u Općinskom vijeću Jajce bili koalicioni partneri. O ovom aspektu borbe za novu školu sam opširnije pisao u tekstu „Dvije fotelje pod jednim krovom“.

Obnova infrastrukture, kvalitetniji plan i program, pa čak ni zaštita nacionalnog identiteta, što je najčešći izgovor za osnivanje nove škole, nisu glavni interes etnonacionalnih politika. Ovdje se, kao što su pokazale ankete i javni istupi vjerskih organizacija, ne radi o etničkom ili vjerskom razdoru. U fokusu osnivanja nove srednje škole nisu interesi učenika i stanovnika Jajca, već kadrovska politika i raspodjela novih radnih mjesta. Nova srednja škola će preko SDA, SBB-a i SBiH zaposliti novog direktora, sekretara, profesorice, majstore i čistačice.

Uprkos rasulu u općinskoj administraciji, dio rukovodstva Mješovite srednje škole je već izabran. Za vršioca dužnosti direktora nove škole je izabran Idriz Duranović, profesor historije, koji će time, pored Mevzudina Duranovića, direktora Doma kulture, postati drugi član iz loze Duranovića koji trenutno vodi neku javnu instituciju u Jajcu.

U Upravni odbor škole izabrani su Amra Škiljan iz reda osnivača, Amela Vrebac kao predstavnica lokalne zajednice, te Sedin Hadžić, član iz reda nastavnika nove škole. Svi nabrojani su članovi SDA. Interesantno je da u Odluci o osnivanju Srednje mješovite škole Jajce stoji da „Sastav Upravnog odbora Škole mora odražavati nacionalnu strukturu učenika Škole, roditelja učenika Škole, školskoga osoblja i lokalne zajednice, u skladu sa zakonom.“ Ipak, cjelokupno rukovodstvo nove škole dolazi iz reda Bošnjaka. Iako se još ne zna ko bi sve bio zainteresovan upisati se u školu, pa se unaprijed ne može znati ni „nacionalna struktura Škole“, zna se nacionalna struktura lokalne zajednice, koja se također ne ogleda u strukturi Upravnog odbora nove škole. Takav odnos „etničkih snaga“ je u očitoj suprotnosti sa Odlukom o osnivanju Srednje mješovite škole Jajce, objavljenom 17. augusta 2016. u Službenim novinama SBK. Ovakav izbor članova Upravnog odbora baca rukavicu u lice načelniku Općine Jajce Edinu Hozanu koji se svojevremeno žalio da druge srednje u Jajcu većinom zapošljavaju Hrvate, što je i tačno, pa je osnivanje nove škole pokušavao opravdati i činjenicom da ona neće biti takva i da će to biti škola za sve, ne samo za Bošnjake.

Da nova škola neće dovesti do unaprjeđenja obrazovanja govori i činjenica da će Mješovita srednja škola Jajce osiromašiti budžet SBK, odnosno povući značajna novčana sredstva koja će biti preusmjerena sa postojećih škola na novu. Poređenja radi, prema budžetu SBK, dvije srednje škole u Jajcu iz kantonalnog budžeta za 2017. godinu trebaju primiti približno 2 miliona KM: Srednja strukovna škola „Jajce“ 1.087.200 KM i Srednja škola „Nikola Šop“ 837.000 KM. Za novu srednju školu je također „rezervisano“ oko 1 milion KM, što je moglo biti utrošeno u obnovu svakako oronulih sportskih terena, opremanje laboratorijskih kabineta i kupovinu nove kompjuterske opreme. Kantonalna ministrica obrazovanja Katica Čerkez ovaj plan zdušno podržava, jer između smanjenja budžeta hrvatskim školama u SBK i njihovim integrisanjem u jedinstveni nastavni plan i program, ona bira manje zlo, a za nju je to ovo prvo. Bolje i siromašna i oskudno opremljena škola koja radi po hrvatskom planu i programu, nego nikakva. O srednjoškolcima sprske nacionalnosti niko i ne razmišlja. Za njih ministrica Čerkez ima posebno rješenje: neka idu u Banja Luku. Toliko o poštovanju „slova i duha“ dejtona.

Osnivanjem nove škole se zapravo iz budžeta finansira etnička podjela, gradi atmosfera nacionalne mržnje i produbljuje jaz između mladih Jajčana koji bi mogli, umjesto jedni sa drugima, živjeti jedni pored drugih sve od vrtića, pa do srednjoškolske mature. Formiranjem nove škole koja će raditi po federalnom planu i programu, bez da integriše škole koje rade po hrvatskom planu i programu, SDA će zapravo svjesno i namjerno zacementirati rad hrvatskih škola u Jajcu! Upravo to odgovara i jednima i drugima jer će tako postati gazde u svojoj avliji i ni s kim neće trebati dijeliti novac i moć. U cijeloj ovoj priči su zakazali upravo oni koji su 90-ih godina u BiH na velika vrata uveli sistem „dvije škole pod jednim krovom“. To su, prije svih drugih, OSCE, OHR i strane diplomate.

Labavi OSCE

Ukoliko OSCE, koji je 2002. od OHR-a dobio mandat za sveukupnom koordinacijom reforme obrazovanja, zajedno sa stranima ambasadama, ne izvrši dovoljno jak pritisak na lokalnu i kantonalnu vlast, BiH bi mogla dobiti i 55. školu koja funkcioniše po principu etničke segregacije. To bi ujedno bila još jedna mrlja na OSCE-ovom portfoliju u BiH.

OSCE-ov ambasador Jonathan Moore je u borbu srednjoškolaca uključen od samog početaka, ali je već predugo isuviše blag i popustljiv prema glavnim krivcima zbog kojih bi Jajce moglo otići civilizacijski korak unazad. Ambasador Moore treba da zna da njegovi pregovarači u Jajcu i Travniku nisu strani ambasadori, nego bivši ratni generali, vojnici, političari okorjeli u laži, od kojih su neki u politici već dvije decenije i davno se odrodili od naroda. Izražavanje „zabrinutosti“ u stilu Valentina Inzka i floskule američke ambasadorice Maureen Cormack kako „ljudi treba da rade zajedno, a ne da se dijele“ u međuvremenu nailaze na podsmjeh javnosti i tema su satiričnih portala. Ono što nedostaje jeste politički dijalog i spremnost vlasti da napravi naredni korak ka integraciji školstva, što očito neće uraditi sami. Načelnik Edin Hozan je nedavno izjavio kako se nikad za jednim stolom nije sastao zajedno sa ambasadorom Mooreom i ministricom Čerkez koja, po svemu sudeći, jednu pjesmu pjeva lokalnim vlastima u Jajcu, a drugu međunarodnoj zajednici. I HDZ i SDA javno govore kako su za jedinstvo, ali jedinstvo bez kompromisa i pod njihovim patronatom. Za rješavanje ovog problema nedostaje prijeko potrebna medijacija koju u ovom momentu može i mora ponuditi OSCE uz podršku svojih kolegica i kolega iz stranih ambasada, prije svih američke ambasadorice Cormack. U narednim danima, sve mimo toga je isprazna priča.

Vlastodršcima ne nedostaje rješenja, već politička volja za njihovom implementacijom. Koordinacija ministara obrazovanja i nauke u Federaciji BiH je još u augustu 2012. godine donijela dokument pod nazivom „Preporuke eleminisanja segregirajućih i podijeljenih struktura u odgojno-obrazovnim ustanovama u Federaciji BiH“ koji na 35 stranica daje smjernice i preporuke kako, na koji način i zbog čega integrisati podijeljene škole. Neformalna grupa „Bolja škola“, koju čine većinom profesori i profesorice Srednje strukovne škole „Jajce“, je prije nekoliko dana javno objavila svoj set prijedloga za rješavanje problema segregacije u kojem se, između ostalog, pozivaju na član 37. Zakona o srednjem školstvu SBK. Prema tom članu, Ministarstvo obrazovanja SBK može jednu ili više škola proglasiti eksperimentalnom ili osnovati eksperimentalnu srednju školu kojoj bi se nastava izvodila po jedinstvenom planu i programu na BHS jeziku i uz uvažavanje nacionalne grupe predmeta. Predlažu da to bude upravo Srednja strukovna škola „Jajce“, posebno iz razloga jer je ova srednja škola već bila izabrana kao pilot škola za provođenje inkluzivnih obrazovnih politika i praksi na projektu Europske unije i Vijeća Europe. Ovim prijedlogom bi se, tvrde iz „Bolje škole“, spriječilo razdvajanje jajačkih učenika i postiglo uvažavanje identitetske i kulturološke posebnosti. Odgovor od Ministarstva obrazovanja SBK, kojem je prijedlog upućen, još nisu dobili.

Jedan od najvećih problema obrazovnog sistema „dvije škole pod jednim krovom“ jeste što je, kao i Dejtonski mirovni sporazum, svojevremeno predložen kao „prelazno rješenje“. Nametati „prelazna rješenja“ je značilo preuzeti i odgovornost za njihovu transformaciju u trajna i funkcionalna rješenja. Pored svega toga, cementirani politički stavovi, rigidna etnonacionalistička stajališta i loše pregovaračke sposobnosti političkih partija nedvosmisleno vode ka ukidanju zajedničkih generacija srednjoškolaca u Jajcu. Bitno je reagovati što prije i što konkretnije. Zajedno i orkestrirano, NVO sektor treba pokazati svoju aktivističku stranu, te na terenu zahtjevati promjenu što prije, jer vremena više nema. Ukoliko nova srednja škola proradi u septembru 2017, nevladinim organizacijama će kasno biti već u oktobru aplicirati na fondove stranih ambasada i u Jajcu organizovati seminare u cilju „zbližavanja mladih Jajčana“. Ako nastava u novoj školi krene naredne školske godine, ona će stvoriti podjelu u društvu koju ćemo nakon nekog vremena normalizovati baš kao što smo normalizovali i etničku podjelu u osnovnim školama, koju danas skoro više neko ne propituje i koju je danas teže ispraviti više nego bilo kad prije.

Jajački srednjoškolci i oni koji ih podržavaju u njihovoj borbi su u petak na svojoj maturi nosili nešto bijelo na sebi, sugerišući na neutralnost, dobrotu i protiveći se segregaciji do posljednje upisane ocjene u školskom dnevniku. Za razliku od prošle godine, gradom je prodefilovalo 43 maturanta manje. Dogodine će ih biti još manje jer zahvaljujući nezaposlenosti i lošim razvojnim politikama, Jajce napuštaju i mladi i stari. Ovogodišnji maturanti su transparentima poručili da zajedništvo žele graditi zauvijek, te najavili nastavak borbe za jedinstveno društvo i protiv sistema koji je na dobrom putu da od jedne formira dvije mature pod jednim krovom.

*Autor teksta je pohađao „dvije škole pod jednim krovom“ u Jajcu, kao i gimnaziju u Srednjoj školi „Nikola Šop“ u Jajcu. Student je Fakulteta političkih nauka UNSA i trenutni stipendista Erasmus+ programa na Sapienza univerzitetu u Rimu.

Tekst uz dozvolu autora preuzet sa www.buka.com

Share.

About Author

Leave A Reply