„Da li je dječak ili djevojčica?”, obično je prvo pitanje koje čuju budući roditelji kad objave vijest o dolasku novog člana porodice. „Ja sam djevojčica“ i „Ja sam dječak“ jedna je od prvih stvari koje naučimo o sebi tokom odrastanja. Međutim, šta se dešava sa onom djecom za koju mislimo da su određenog pola, a ona nam tokom odrastanja kažu drugačije?

Transrodnost je teško objasniti i shvatiti prvenstveno zbog toga što u našem društvu ne postoji svijest o razlici između roda i spola koji čine temelj za razumijevanje transrodnosti.

Psihologija nam pokazuje i put kojim treba da krenemo. Jedan od najboljih načina da se smanje predrasude prema osobama iz neke grupe kojoj ne pripadamo jeste kontakt –  prilika da osobu iz te grupe (lično) upoznamo. Ono što nam je nepoznato često izaziva strah i odbojnost. Umjesto da vidimo šta nam je sve zajedničko, fokusiramo se na tu jednu stvar koja nas razlikuje. Psihologija pokazuje i da drugačiji tretman daje drugačije rezultate.

Rezultati ankete pokazali su da je stigmatizacija najveći problem našeg društva. Stigmatizacija je pojava kojom se osoba zbog određenog svojstva koje posjeduje, posmatra isključivo kroz to svojstvo, dok se svi drugi aspekti njene ljudskosti zanemaruju. Ovakvo opažanje je netačno, a može imati veoma opasne posljedice. Trans osobe su prethodnih decenija nosile teret dvostruke stigme: stigme mentalnog poremećaja i stigme osoba koje krše rodnu normu. Stigma mentalnog poremećaja će makar u stručnim krugovima uskoro biti otklonjena, a na svakoj osobi je da pogleda u sebe i zapita se da li je u redu da nekoga odbacuje samo zato što je po nečemu drugačiji od njega.

“Kad je u pitanju transrodnost, mislim da kao društvo nismo dovoljno informisani o samom značenju niti nam je u poznato u kakvom položaju su te osobe. Malo je poznato da u nasem društvu postoje transrodna osobe. To što ne znamo ili ne poznajemo nam ne daje pravo da osuđujemo i diskriminiramo. Nažalost, naši zakoni su diskriminirajući. Svi smo mi ljudi od krvi i mesa, zašticeni konvencijom o ljudskim pravima. Smatram da u medijima o ovoj temi treba dati više prostora u cilju same edukacije građanstva, ali isto tako i mi sami kao članovi ovog društva trebamo se potruditi da upoznamo druge i drugačije i uvazamo se.” ,  istakla je Adina Halilović, aktivistica iz Brčkog.

 

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here